Efikasno učenje
Da bi učenje bilo efikasno mora biti pravilno - šta to znači?
- postaviti cilj
- razumeti ono što se uči
- tekst (gradivo) koje se uči mora se više puta čitati s namerom da se razume i nauči
- izdvajati i podvlačiti bitne delove gradiva
- sažimati gradivo u vidu teza
- grafički predstavljati one tekstove koji se tako mogu predstaviti
- analizirati likovno-grafičke prikaze u udžbeniku, priručniku ili nekoj drugoj knjizi (tabele, grafikone, sheme, slike, crteže i dr.) i dovoditi ih u vezu sa postojećim tekstom
- često se preslišavati sve dotle dok se ne stekne sposobnost reprodukovanja učenog gradiva sopstvenim rečima i sposobnost uspešnog objašnjavanjadrugome (knjiga zatvorena)
- odgovoriti na pitanja i rešavati zadatke date u udžbeniku, priručniku
- ponavljati ili vežbati gradivo i onog dana kada tog nastavnog predmeta nema u rasporedu časova
- učiti u više vremenskih intervala
- pronalaziti nove primere
- koristiti najracionalniju metodu učenja, u zavisnosti od vrste i karaktera gradiva, kao i od sposobnosti učenika
- svakodnevno praviti plan učenja
- pridržavati se rasporeda dnevnih aktivnosti i učiti po unapred sastavljenom planu učenja
- postavljati pitanja pre, u vreme i posle učenja gradiva
Kako ponavljati gradivo?
- postaviti jasan cilj s namerom da se neko gradivo utvrdi i bolje razume i nauči
- bez pomoći udžbenika zapisati teze o sadržaju gradiva kojeg ponavljamo
- provera napisanih teza u udžbeniku i njihova (eventualna) dopuna
- u sebi ili naglas reprodukovati gradivo po navedenim tezama
- samostalno postavljati pitanja iz gradiva koje se ponavlja i na njih davati odgovore
- postavljati zadatke u kojima se traži upoređivanje i traganje za sličnostima i razlikama
- koristiti sopstveni grafički prikaz gradiva, ili samo njegovih delova
- ako je pri ponavljanju nešto izostavljeno, podsetiti se iz adekvatnog izvora znanja
- ponavljati sam, ili još bolje sa drugom ili drugaricom (međusobno postavljanje pitanja i traganje za odgovorima)
- tragati za korelacijom sa drugim sadržajima iz tog nastavnog predmeta ili sa sadržajima nekog drugog predmeta
- ponavljati uz neke praktične aktivnosti (ogledi i dr.)
Kako se preslišavati?
Preslisavanje može biti:
- prepričavanje sebi
- bukvalno ponavljanje u sebi
- glasno prepričavanje
- bukvalno glasno prepričavanje
- preslišavanje pismeno (bukvalno ili prepričavanje)
- preslišavanje uz zapisivanje teza
- preslišavanje uz korišćenje grafičko prikaza
- preslišavanje uz praktičnu aktivnost
- preslišavanje mora biti: jasno, razumljivo, povezano, tečno, svojim rečima
- nikada se ne preslišavati na nerazumljivom gradivu (izgovaranje delova gradiva koje se ne razume vodi u formalizam znanja učenika). gradivo pri učenju treba prvo razumeti , pa tek onda se na njemu preslišavati
- pri preslišavanju izvor znanja (knjiga, ili neki drugi izvori) moraju biti van vidnog polja, a koriste se samo onda kada preslišavanje nije uspešno ili nije potpuno!
Kada je gradivo naučeno?
Gradivo je naučeno kada se:
- razume
- zapamti
- ako se zna reprodukovati i preneti na druge
- ako se učeno gradivo zna primeniti u praksi
- ako se učeno gradivo ume sažeti u nekoliko rečenica (teze, koncept, plan, rezime...)
Kako se uči tekst iz udžbenika?
Kraći tekst:
- čitati ceo tekst s namerom da se razume sadržaj teksta
- utvrditi nepoznate reči i tragati za njihovim objašnjenjima
- čitati s namerom da se saržaj analizira, uočavati njegove pojedine elemente i tragati za njihovim međusobnim odnosima
- odvajati bitne od nebitnih delova gradiva i dovoditi ih u međusobnu vezu (uočavati sličnosti i razlike)
- generalizacije u gradivu konkretizovati na novim primerima
- tragati sa vezama sa ostalim sadržajima
- vršiti dokazivanja i zaključivanja
- sadržaj logički struktuirati
- raditi na razumevanju teksta
- pisati teze
- tumačiti likovno-grafičke sadržaje uz tekst
- ako je potrebno, obaviti praktične aktivnosti (ogled, posmatranje)
- odgovoriti na postavljena pitanja i uraditi predviđene zadatke date uz tekst
- preslišavati učeno gradivo (u sebi ili naglas)
- preslišavati se putem zapisivanja teza i grafičkogprikaza sadržaja gradiva
- postavljati pitanja pre, u toku i posle učenja
Duži tekst:
- pročitati tekst u celini s namerom da se razume osnovni njegov sadržaj i smisao
- nepoznate reči objasniti uz pomoć rečnika, enciklopedije, internet...
- tekst podeliti na manje logičke celine
- čitati prvu celinu s namerom da se nauči
- izdvajati bitno od nebitnog
- dovoditi u vezu činjenice i generalizacije
- tragati za novim primerima
- procenjivati vrednost sadržaja
- odgovarati na postavljena pitanja vezana za taj deo teksta
- tumačiti likovno-grafičke prikaze
- formulisati teze za taj deo
- aktivno preslišavanje prvog dela gradiva (u sebi, naglas, uz pomoć teza, grafičkog prikaza)
- postavljati pitanja i tragati za odgovorima na njih
- na sličan način se obrađuje i drugi deo (druga logička celina)
- aktivno preslišavanje prve i druge logičke celine
- sledi učenje treće logičke celine, pa preslišavanje zajedno: prve, druge i treće celine
- aktivno preslišavanje gradiva u celini
- posebnu pažnju treba usmeriti ka postavljanju onih pitanja na koja nismo mogli pronaći odgovore u datum gradivu. odgovori se mogu potražiti d nastavnika, po preporuci nastavnika, iz nekog drugog izvora.
Šta treba znati o pisanju teza - sažetaka? Kako iz dužeg teksta izdvojiti ono što je bitno?
- pročitati tekst u celini, ili deo po deo, u zavisnosti koja se metoda učenja korisri, s namerom da se nauči
- aktivno preslišavanje gradiva po delovima ili u celini
- ponovo čitati samo ono što se nije razumelo ili zapamtilo
- usmeno odgovoriti na postavljena pitanja
- za svaku logičku celinu formulisati po jednu tezu, kojom se izražava suština njenog sadržaja
- tezom izraziti suštinu jedne celine
- teza mora biti kratka i razumljiva
- sposobnost pisanja teza se uči vežbanjem
Kad se uči neko gradivo iz udžbenika potrebno je da se ono sažme u nekoliko rečenica. Ako u tome učenik uspe onda je to znak da je gradivo razumeo i da ga je naučio.
Podvlačenje i označavanje teksta pri učenju
- podvlačenjem i označavanjem delova teksta ističe se ono što je bitno
- tekst se podvlači kad se učeni tekst dobro razumeo
Kako podvlačiti tekst?
- važne reči, ili delovi teksta podvlače se jednom
- ako je u tekstu nešto posebno važno, podvlači se dva puta
- nepozanato u tekstu, označava se znakom pitanja na margini teksta
Korišćenje likovno-grafičkih sadržaj u udžbeniku
- posmatrati sliku, crtež, kartu, tabelu, shemu i sl. u udžbeniku, analizirati je i pokušati objasniti onako kako se razumelo
- na osnovu analize slike, crteža, karte, tabele, sheme i dr. formulisati neka pitanja koja su posebno zanimljiva iz ove oblasti
- na osnovu tabele ili sheme u udžbeniku ponoviti nastavno gradivo i obaviti njegovu sistematizaciju
- uporediti sliku, crtež, shemu, grafik, sa tekstom u udžbeniku i uočiti međusobnu povezanost
- na karti u udžbeniku pronaći to i to.....
- u nemu kartu u udžbeniku ubeležiti imena reka, planina, gradova....
- posmatrati slike u udžbeniku, dovesti ih u vezu i sastaviti zamišljenu priču....
- na osnovu slike u udžbeniku formulisati rečenice sa upravnim govorom.
Metode učenja
Partitativna metoda:
- pročitati tekst u celini s namerom da se shvati njegova struktura i suština
- tekst podeliti na logičke celine
- čitati prvi deo teksta s namerom da se nauči
- označiti nepoznate reči i tragati za objašnjenjima
- aktivno preslišavanje (u sebi i naglas)
- ukoliko preslišavanje ne uspe posle prvog čitanja, tekst ponovo čitati, ili samo one delove koji nisu usvojeni s namerom da se ovlada celinom ovog dela
- kada se gradivo tog dela savlada, u jednoj rečenici formulisati tezu, u kojoj će biti sadržana suština tog dela
- prelazi se na drugi deo, pa se postupak ponavlja i tako redom dok se ne savladaju svi delovi gradiva
Globalna metoda:
- pažljivo pročitati gradivo u celini s namerom da se razume i nauči
- označiti nepoznate reči i tragati za objašnjenjima
- aktivno reprodukovati ono što se razumelo i naučilo
- ponovo čitati samo one delove gardiva koji nisu dovoljno shvaćeni i usvojeni
- podvlačiti bitne delove teksta
- u nekoliko formulisanih teza utvrditi suštinu učenog gradiva
Kombinovana metoda učenja:
- pročitati tekst u celini u nameri da se razume i shvati njegov sadržaj i njegova struktura
- podeliti tekst na logičke celine
- označiti nepoznate reči i tragati za objašnjenjima
- pročitati prvu celinu s namerom da se nauči
- podvući ono što je bitno
- aktivno se preslišavati
- formulisati tezu za tu celinu
- na isti način obraditi drugu celinu
- dve celine povezati u jedinstvenu celinu i aktivno reprodukovati
- posle naučene treće celine reprodukcija obuhvata sve tri celine i tako redom dok se ne savladaju svi delovi i gradivo u celini
Ova metoda se može organizovati po dva modela:
- čitanje gradiva u celini a potom po delovimaučenje čitanjem i preslišavanjem:
1, 1+2, 1+2+3, 1+2+3+4, 1+2+3+4+5... - čitanje gradiva u celini, a potom po delovima učenje čitanjem i preslišavanjem:
1, 2, 1+2, 3, 1+2+3, 4, 1+2+3+4, 5, 1+2+...
Raspodeljeno učenje u vremenu
- gradivo se uči istog dana kada je obrađeno (ako je nastava pre podne) ili narednog dana (ako je nastava popodne)
- narednih dana, sve do narednog časa, svakodnevno se gradivo ponavlja u vidu aktivnog preslišavanja
Zašto je učenje koje je raspodeljeno u vremenu, učenje koje se organizuje u više vremenskih intervala, bolje od učenja koje je koncentrisano u vremenu - učenje gradiva odjednom?
- ako se gradivo uči odjednom, povećava se umor
- pri učenju gradiva u više vremenskih intervala u pauzama dolazi do učvršćivanja gradiva
- u pauzama se ostvaruje povezivanje novog i već učenog gradiva
- u raspodeljenom učenju učenici često, na nov način, pristupaju istom gradivu. tako lakše i efikasnije sagledavaju moguće veze unutar učenog gradiva
- raspodeljeno učenje omogućava i njegovo duže pamćenje